HDZ juri prema parlamentarnim izborima, ali svi njihovi dužnosnici, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, ipak uvijek naglašavaju da će se oni održati »ako to epidemiološka situacija bude dopuštala«.

Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a i član Nacionalnog stožera Civilne zaštite, jučer je, međutim, naznačio da on neće preuzeti odgovornost za procjenu da će na dan izbora epidemiološka slika Hrvatske biti povoljna. To će ipak biti na Plenkoviću. Capak može jedino reći da je, što se epidemije tiče, situacija dobra trenutačno, i kad izbori budu raspisani, izraditi upute po kojima bi se oni odvijali, kao i kampanja.

Ravnatelja HZJZ-a novinari su na jučerašnjoj pres-konferenciji Stožera izravno pitali o izborima.

– Jako teško pitanje, s obzirom da o njemu još nismo razgovarali. Tu ima čitav niz aktivnosti vezanih za izbore koje zahtijevaju epidemiološki okvir, od predizbornih skupova do samog čina glasovanja. U ovom trenutku ne znam precizan odgovor, ali u svakom slučaju, epidemiološka situacija trebala bi biti povoljna, kao što je to sada. Sada smo u trenutku povoljne epidemiološke situacije. Ali, moram upozoriti da nismo riješili još puno ljudi koji su kontakti ili su u samoizolaciji, vidjet ćemo kako će to ići, izjavio je Capak. Uslijedilo mu je pitanje znači li to da se sada mogu raspisati izbori.

– Na tom vam ne mogu odgovoriti, ustrajan je bio Capak.

Bit će kad bude

Unatoč tome, nešto kasnije je potpredsjednik HDZ-a Branko Bačić, nakon sastanka koalicijskih partnera, ustvrdio da će izbori biti kada to epidemiološka situacija bude dopuštala.

– Želimo da epidemiološki uvjeti budu primjereni održavanju parlamentarnih izbora. Kada se steknu ti uvjeti, kada epidemiolozi pripreme mogućnost izbora, jasno da ćemo izbore održati. Hoće li biti krajem lipnja, u srpnju, kolovozu ili rujnu, mislim da je vrlo mala razlika, rekao je Bačić, čija je stranka u ponedjeljak glavnog tajnika Gordana Jandrokovića imenovala šefom izbornog stožera HDZ-a.

Naprosto nema druge i Plenković će sam morati objaviti da jamči da će, primjerice, krajem srpnja epidemiološka situacija biti u najmanju ruku podnošljiva i da stoga zastupnici mogu mirne duše donijeti odluku o raspuštanju Sabora. Do tog trenutka parlament mora još izabrati glavnog državnog odvjetnika, prihvatiti rebalans državnog proračuna i zakone kojima će se omogućiti završetak školske godine i početak obnove zgrada u Zagrebu oštećenih u potresu. Zastupnici će ovaj tjedan raspravljati o prijedlogu Vlade da Zlata Hrvoj-Šipek bude nova glavna državna odvjetnica, u Sabor bi idući tjedan trebali stići prijedlozi rebalansa i izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju. Potonji je dokument, po zavšetku koalicijskog sastanka, kao njegovoj stranci važan apostrofirao predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak. U svojoj izjavi on nije spomenuo zakon o obnovi Zagreba, koji je u proceduri. No, za HDZ bi isuviše velik rizik bio ići na izbore bez tog zakonskog rješenja.

Pozicija Milanovića

U tom slučaju u izbornim jedinicama na području Zagreba ne bi imali što tražiti, pa je malo vjerojatno da će Plenković naložiti raspuštanje Sabora prije nego što taj akt bude izglasan. Dvojbeno je može li Sabor sve navedeno odraditi do kraja sljedećeg tjedna i zato ne bi bilo iznenađenje da do raspuštanja parlamenta dođe »tek« između 18. i 24 svibnja.

A kad god se to dogodilo, ustavno je pravo predsjednika Zorana Milanovića da odredi konkretan datum izbora, najranije 30, a najkasnije 60 dana po raspuštanju Sabora. Na Pantovčaku kažu da Milanović dosad nije o tome razmišljao jer čeka što će Plenković odlučiti u vezi s epidemiološkom situacijom. Ali, iz intervjua što ga je Milanović prošli tjedan dao RTL televiziji, jasno je da on osobno ne smatra da je ljeto dobar termin izbora. Njegov je argument da bi, kad Sabor bude raspušten, Hrvatska mogla, potraju li pregovori o parlamentarnoj većini, čak četiri mjeseca biti bez prave vlasti što je, misli Milanović, loša opcija u razdoblju dok se ne zna kako će se razvijati stvar s koronavirusom. Kad je riječ o mandatu za sastavljanje Vlade, Milanović će ga dati isključivo onom tko mu donese minimalno 76 zastupničkih potpisa. Neće, poput predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović 2015., prijetiti osnivanjem svoje tehničke vlade i raspisivanjem novih izbora, nego je spreman mjesecima čekati da netko uspije okupiti 76 zastupnika.