TOČKA NA P

Florence Nightingale: Dama s lampom, majka modernog sestrinstva

Kim Cuculić

Florence Nightingale je najpoznatija po svojoj ulozi u Krimskom ratu, koji je i postao njezina glavna točka rada nakon objavljenih statistika o smrtnosti i stanju ranjenika. Zanimljivo, do tada su se u engleskoj vojsci za njegu ranjenih i bolesnih vojnika brinuli samo muškarci vojnici



Liječnici, medicinske sestre i drugi djelatnici u zdravstvu među onima su koji su se u borbi protiv pandemije koronavirusa našli, vojnički rečeno, na prvim linijama fronta. Brinući se o svojim pacijentima i sami su izloženi smrtonosnom virusu i mnogi od njih, nažalost, do sad su mu podlegli. U znak podrške i zahvale medicinskom osoblju, na svim stranama svijeta pjeva se i plješće s balkona njima u čast.



Prošle subote na ovom mjestu podsjetili smo na doprinos iznimnog liječnika Andrije Štampara, a ove godine, 12. svibnja, navršit će se 200. godišnjica rođenja Florence Nightingale – engleske bolničarke, statističarke i utemeljiteljice modernog sestrinstva. Toga dana obilježava se Međunarodni dan sestrinstva, a Florence Nightingale naziva se »majkom sestrinstva«. Rođena je 1820. u bogatom kućanstvu više klase društva u Firenci, te je po tom gradu i dobila ime. Njezina se obitelj kasnije preselila natrag u Englesku. Od svojih roditelja naslijedila je mnoge liberalne i humanističke ideje, a njezin djed William Smith bio je poznati abolicionist i unitarist.




Florence Nightingale kroz mladost nije pokazala mnogo brige za žensku aristokraciju Engleske, te je mnogo vremena provodila s pariškom domaćicom Mary Clarke, prema kojoj je gajila simpatije. Od Clarke je preuzela tada revolucionarno mišljenje jednakosti žena i muškaraca. Dosta je vremena provodila u društvu muških intelektualaca koji su imali pristup znanju i edukaciji, što je u to vrijeme ženama bilo uskraćeno. Njezina obitelj pokazala je nezadovoljstvo Florencinim interesima u sestrinstvu i medicini, što je nije spriječilo ulasku u zanimanje 1844. godine. Negirajući negodovanja svoje majke i sestre, bunila se protiv ideje da žena njezina statusa mora biti u braku i majka (na kraju se nije udavala). Nightingale je teško radila na samoedukaciji u znanosti i medicini, a stekla je i temeljitu filozofsku, književnu i matematičku naobrazbu.


Florence Nightingale je najpoznatija po svojoj ulozi u Krimskom ratu, koji je i postao njezina glavna točka rada nakon objavljenih statistika o smrtnosti i stanju ranjenika. U listopadu 1854. ona i grupa od 38 sestara volonterki, koje je sama podučavala, te 15 katoličkih sestara, poslane su u Osmansko carstvo. Zanimljivo je da su se do Krimskoga rata u engleskoj vojsci za njegu ranjenih i bolesnih vojnika brinuli samo muškarci vojnici. Tamo je organizirala zdravstvenu njegu za ranjene vojnike, a kroz svoj rad postala je poznata kao »Dama s lampom« zbog redovitih obilaska ranjeničkih kreveta tijekom noći. Njezin tim je došao do zaključka da je jedan od uzroka loše njege za vojnike bio manjak sestara. Nedostatak lijekova te zanemarivani osnovni standardi higijene bili su uzrok čestih i smrtonosnih infekcija.


Postojao je i manjak hrane i alata za njegu ranjenika. Nakon Nightingaleinog prijedloga The Timesu za vladino rješenje problema lošeg stanja same bolnice, britanska je vlada zaposlila grupu koja bi dizajnirala novu bolnicu što bi bila brodom dostavljena u Dardanele. Iz toga je nastala Renkioki bolnica čija je stopa smrtnosti bila 1/10 one u Scutanariju. Stephen Paget u Dictionary of National Biography navodi da je Nightingale smanjila stopu smrtnosti s 42 na 2 posto, kroz svoje metode higijene ili kroz prijedlog The Timesu. Na frontu je i sama oboljela, pa ipak je nastavila svoj rad.


Tijekom njenog rada u Scutinariju, preminulo je 4.077 vojnika. Deset puta više od toga je umrlo zbog bolesti poput tifusa, kolere i dizenterije. Zbog prenapučenosti, deficitne kanalizacije i nedostatka ventilacije, britanska je vlada 1855. u Scutinari poslala sanitarnu komisiju, skoro šest mjeseci nakon Nightingaleinog dolaska. Komisija je popravila kanalizaciju i poboljšala ventilaciju, a smrtnost je nakon toga oštro pala.


Na Krimu je 1855. osnovan Nightingale fond koji će služiti za obrazovanje medicinskih sestara i prikupio je veliku količinu donacija. Nightingale je tako prikupila 45.000 funti te osnovala Nightingale Training School u Bolnici Sv. Toma 9. srpnja 1860.


Bolnica je sada poznata kao Florence Nightingale School of Nursing and Midwifery, te je dio King’s College u Londonu. Bila je to prva sekularna škola svoga tipa. Društvene reforme Florence Nightingale uključuju poboljšanje zdravstvenih uvjeta u svim dijelovima britanskog društva, zalaganje za veću hranidbenu pomoć Indiji, rad u aboliciji protuprostitutskih zakona koji su teško pogađali žene, te proširenje uloge žena u radnoj snazi. Nightingale je bila vrlo produktivna spisateljica čija su djela bila većinom vezana za medicinu. Mnoga djela su pisana jednostavnim engleskim jezikom kako bi bila razumljiva onima s nižim stupnjevima pismenosti. Nightingale je bila i pionir u korištenju infografika, efektivno koristeći vizualni prikaz statističkih podataka.


Florence Nightingale 1859. napisala je knjigu »Notes on Nursing«, koja će postati kurikulum mnogih tadašnjih škola za sestrinstvo. Knjiga je doživjela velik uspjeh te je postala poznata kao uvod u sestrinstvo. Nightingale je ostatak života provela pospješujući i istražujući sestrinstvo. Jedna od Nightingaleinih glavnih postignuća je bila implementacija profesionalnih i educiranih sestara u civilno društvo. To je značilo da za bolesne više nisu brinuli bližnji ili časne sestre, već profesionalne medicinske sestre.


Od 1857. nadalje, Nightingale je postala invalidna te do kraja života prikovana za krevet. Smatra se da je oboljela od vrlo jakog soja bruceloze, te su se simptomi te bolesti u njoj počeli smanjivati tek krajem 19. stoljeća. Florence Nightingale je ostala nevjerojatno produktivna u svojim radovima, bez obzira na bolest. Tijekom svojih godina vezanih za krevet postala je i pionir u planiranju bolnica, a njezin se rad brzo proširio kroz Englesku i cijeli svijet. U kasnijim godinama života je njezina produktivnost pala zbog sljepoće i pogoršanja mentalne kondicije. Preminula je u Londonu, 13. kolovoza 1910. godine u dubokoj starosti (ove godine je i 110. godišnjica njezine smrti).


[gs-fb-comments]