RIJEKA  Protekla dva i pol mjeseca pokazali su nam da je sustav puno fleksibilniji nego što smo mogli pretpostaviti, konstatira prof. dr. Lidija Bilić-Zulle, zamjenica ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Rijeka i predsjednica bolničkog kriznog stožera koji je u riječkom KBC-u formiran na početku ovogodišnje pandemije koronavirusa i vrlo brzo bio primoran promptno reagirati u borbi s novim virusom i nepoznatom situacijom čiji se tijek mijenjao iz dana u dan.

– Kliniku za infektologiju ispraznili smo za dva sata i smjestili 17 teško bolesnih pacijenata na druge klinike. Kod izmještanja Klinike za otorinolaringologiju uz bolesnike trebalo je izmjestiti i organizirati čitavu jednu kiruršku djelatnost. I za to, uz suradnju svih uključenih, nije trebalo dulje od jednog popodneva. Cijelo vrijeme radili su se i postupci mehaničke trombektomije za bolesnike s moždanim udarom kao i sve druge endovaskularne intervencije, a i uspjeli smo u tim uvjetima održati sve bolničke djelatnosti za neodgodive bolesnike što je iznimno važno. Neke klinike, kao primjerice Klinika za onkologiju radile su u punom, čak i u pojačanom kapacitetu. Fleksibilnost je garancija da ćemo u slučaju potrebe i ponovnog rasta broja oboljelih, još brže moći modularno povećavati kapacitete. Te se prilagodbe odnose na privremena, krizna stanja. Međutim, važno je i trajno prilagoditi bolničko zbrinjavanje pacijenta za koje nismo sigurni jesu li zaraženi i za one za koje znamo da su zaraženi uzročnikom koji može ugroziti sustav, a imaju neko hitno akutno stanje. Nije to samo virus SARS-CoV-2, već i drugi opasni uzročnici, virusi i bakterije, koji se teško liječe i izazivaju bolničke infekcije. Izolacijski smještaji postojat će na svim klinikama, a nastojimo i podizati standard smještaja bolesnika stalnim investiranjem u preuređenje postojećih prostora. U tom kontekstu izgradnja novih, modernih bolničkih kapaciteta u jedinstvenoj novoj bolnici, postaje još snažniji imperativ, smatra Bilić-Zulle.

Rad u izvanrednim okolnostima proteklih je mjeseci sve bolničke službe, bile one medicinske ili ne, ujedinio u borbi protiv koronavirusa. Ukupno je na krizna radilišta premješteno 107 zaposlenika KBC-a, liječnika, medicinskih sestara i tehničara, njegovateljica i spremačica. Svi su prošli edukaciju za rad s infektivnim bolesnicima i materijalom, a kako ističe Bilić-Zulle, bez logističke potpore, laboratorija, tehničke službe, održavanja, informatičke službe, kuhinje, praonice, vozača, transportnih radnika, koji su svi radili u posebnim uvjetima, ne bi bilo moguće niti liječiti bolesnike.

Prilagodba prostora

– Prvi korak je bio planiranje potrebnih kapaciteta, popis nužnih radova i opreme potrebne za osiguranje tih kapaciteta. Nakon što su utvrđeni prostorni kapaciteti, osigurano je 95 bolničkih kreveta za liječenja bolesnika od COVID-19 i čak 73 intenzivne jedinice za liječenje najtežih bolesnika iz naše i dvije susjedne županije. Slijedila je prilagodba Jedinice intenzivnog liječenja Klinike za anesteziju na Sušaku, zatim prostori OHBP-a na Sušaku i u Rijeci, prilagodba zgrade Klinike za infektivne bolesti, zgrade Klinike za otorinolaringologiju, Klinike za neurologiju, čija je cijela zgrada preuređena u COVID-19 respiracijski centar te zgrade Klinike za psihijatriju čija su dva kata bila namijenjena za infektivne bolesnike. Iz svih je prostora bilo potrebno iseliti postojeće bolesnike i medicinske timove te ih smjestiti na druge klinike kako bi im bio omogućen rad i zbrinjavanje neodgodivih bolesnika. Svi prostori predviđeni za smještaj COVID-19 bolesnika opremljeni su audio i video komunikacijskim sustavima, kako bi se omogućila stalna komunikacija s bolesnicima uz minimalno izlaganje osoblja riziku zaraze. Glavno mjesto prihvata i inicijalne obrade COVID-19 bolesnika je u prostoru OHBP-a na lokalitetu Sušak, koji jedini ima primjerene uvjete za takve postupke, a stacionarni odjeli su na lokalitetu Rijeka, stoga je organiziran sanitetski prijevoz pozitivnih i suspektnih bolesnika u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, čije vozilo nam je na raspolaganju i Dezinsekcijom Rijeka u svrhu kontinuiranog čišćenja i dezinficiranja vozila. Svima smo im zahvalni na suradnji, kao i tvrtkama koje su pomogle u opremanju i prilagodbi prostora, a posebice brojnim donatorima, ističe Bilić-Zulle.

Pripremajući bolnicu za liječenje zaraženih, bolnički krizni stožer, kako kaže Bilić-Zulle, razmatrao je sve dostupne scenarije. Infektolozi su, prema njezinim riječima, pratili situaciju u svijetu i pokazali dragocjeno iskustvo budući da su prijeteće epidemije ebole, SARS-a i MERS-a u proteklim godinama već ranije donekle pripremile bolnicu. Krizni stožer KBC-a definirao je strategiju koja se može sažeti u četiri cilja. Prva dva cilja bila su osigurati primjerenu zdravstvenu skrb oboljelima od COVID-19 bolesti u smislu uobičajenog i intenzivnog bolničkog liječenja te osigurati primjerenu zdravstvenu skrb za sve bolesnike s drugim bolesnim stanjima koji nisu zaraženi virusom. KBC Rijeka je jedina akutna bolnica županiji kojoj gravitira veliki broj stanovnika i bilo je nužno održati potrebnu zdravstvenu skrb za sve bez obzira na vrijeme epidemije.

Zdravstvena skrb

– Treći, možda i najteži, cilj bio je osigurati primjerenu zdravstvenu skrb i zbrinjavanje bolesnika zaraženih i sumnjivih na COVID-19, a u kojih je potrebno liječiti druga bolesna stanja. Takve je pacijente nužno neodgodivo liječiti u posebnim uvjetima, stoga je bilo potrebno da svaka klinika organizira mogućnost zbrinjavanja COVID-19 pozitivnog ili suspektnog bolesnika. U tu svrhu preuređen je i prostor Klinike za maksilofacijalnu kirurgiju na lokalitetu Sušak, koji je izoliran i pretvoren u kirurški centar u kojem su činjeni nužni hitni kirurški zahvati bolesnicima koji su bili sumnjivi na COVID-19. Sve je to učinjeno u svrhu ostvarenja četvrtog cilja, po kojem je bilo potrebno organizirati rad na način najveće moguće zaštite bolničkog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja te sprečavanje širenja COVID-19 među bolesnicima i djelatnicima KBC-a Rijeka. Osobna zaštitna sredstva dijele se iz centralnog mjesta – bolničke ljekarne, i koriste vrlo racionalno tako da u cijeloj krizi nismo ostali bez dostatnih količina iako je to bio veliki izazov. Djelatnici su, gdje god je to bilo moguće, radili u epidemiološki odvojenim timovima kako bi u slučaju proboja virusa među osoblje i njihovo povlačenje u samoizolaciju, preuzeo drugi tim. Srećom, nismo imali prijenos zaraze među djelatnicima i bolničkim pacijentima, napominje predsjednica bolničkog Kriznog stožera čiji su članovi izrazito ponosni na respiracijski centar koji je formiran u Klinici za neurologiju gdje je postavljeno 48 intenzivnih bolničkih kreveta opremljenih respiratorima i medicinskom opremom iz bolničkih rezervi, opremom koja je kupljena tijekom COVID-19 krize, te opremom posuđenom iz drugih centara, prvenstveno iz Pule i Gospića.

– Na sreću, puni kapaciteti nisu nikad iskorišteni, u centru je liječeno šest bolesnika, od kojih je jedna COVID-19 bolesnica, nažalost, preminula. Centar je za to vrijeme bio i edukacijsko mjesto gdje se, uz postojeći kadar Klinike za anesteziju, educiralo dodatnih tridesetak medicinskih sestara za vrlo zahtjevne postupke intenzivnog liječenja i njege bolesnika na respiratoru, tako da je povećan broj djelatnika s tim vrlo specifičnim kompetencijama, koji čini zlatnu rezervu i za ubuduće, zaključuje Bilić-Zulle.