Hrvatska je dobro krenula. Imala je dobro bazično javno zdravstvo i na tome smo zasnivali dobar odgovor, dobru epidemiološku obradu i dobre mjere na početku. Međutim, kao što se često događa u Hrvatskoj, kad smo dobri počnemo se predimenzionirati, hvalimo se previše, odjednom smo postali najbolji i dogodili su nam se porazi.

Poraz je ovo što se dogodilo u Domu umirovljenika u Splitu gdje je potpuno zakazao sustav, gdje je 17, a možda i više ljudi mrtvo.

Kada gledate u cjelokupnom broju hrvatske smrtnosti to je oko 25 posto svih koji su umrli i to u jednoj ustanovi. To nije zbog toga što je virus u toj ustanovi postao divlji nego zato što smo zakazali s epidemiološkim mjerama.

To je ono što mi kao stručnjaci moramo naglašavati, jer sustav, pogotovo u zemljama koje nemaju potpunu demokraciju, je rezistentan na kritiku i smatra ju kao nešto protiv – upozorio je sinoć Ivica Đikić s Goethe University na virtualnoj znanstvenoj konferenciji Sveučilišta u Rijeci »Visoko obrazovanje i znanost u doba nove normalnosti« na kojoj su sudjelovali članovi Međunarodnog znanstvenog savjeta iz raznih zemalja.

Susret znanstvenika moderirala je rektorica Sveučilišta, Snježana Prijić Samaržija koja je istaknula da je konferencija sazvana u želji da Sveučilište aktivno doprinese promišljanju o posljedicama koje će pandemija i zastoj imati na znanost.

Navodeći kako je u zapadnom svijetu, gdje je demokracija puna, kritika poželjna makar ju ne vole, Đikić je apelirao na Nacionalni stožer da bude kritičan.

– Želim reći da je jako važno da naš Stožer koji je napravio dobre stvari na početku, shvati da ako ovo što se dogodilo u Splitu budu gledali kao pokrivanje bilo kakvih interesa i to zataškaju, da će to biti ogromna mrlja na njihovom stručnom radu i apeliram da budu kritični na greške u sustavu, istaknuo je Đikić.

Njegov stav potvrdio je i Vedran Mimica s Illinois Instute of Technology u Chicagu istaknuvši da je osobno upoznat sa situacijom u Splitu, a Đikić je ujedno najavio i izlazak novih znanstvenih radova koji su koristeći modernu metodologiju proteomike otkrili što se događa s ljudskom stanicom kada virus uđe u nju.

– Pronašli smo četiri slabe točke virusa, a već sada ne temeljnu tih bazičnih istraživanja pokrenuta su dva klinička pokusa, kazao je Đikić te je ponovio kako osobno vjeruje da se bez cjepiva pandemija ne može zaustaviti, a cjepivo zbog kliničkih ispitivanja ne može biti dostupno u idućih godinu dana.

– Do tada možemo raditi na istraživanju novih lijekova. Moramo prvo prepoznati slabe točke virusa i lijek za to, a u isto vrijeme moramo stimulirati naš imunološki sustav da bi zajednički mogli prekinuti ciklus širenja virusa, najavio je Đikić.